---

Testni centar za ECDL Tijekom mjeseca svibnja s radom je poèela podružnica ECDL ovlaštenog testnog centra koji djeluje pri Hrvatskoj zajednici tehnièke kulture u prostorijama Zajednice tehnièke kulture Varaždinske županije u Križanièevoj ulici 33. Podružnica Varaždin dobila je od Hrvatskog informatièkog zbora certifikat kojim se potvrðuje da je postala podružnica ovlašztenog testnog centra za ECDL (European Computer Driving Licence), odnosno odbrenje za rad. U okviru testnog centra otvorena i novoureðena informatièka uèionica sa dvanaest raèunala i licenciranom programskom podrškom Windows XP i Microsoft Office 2003 na hrvatskom jeziku. ECDL - što je to? ECDL (European Computer Driving Licence) ili Europska raèunalna diploma (ERD) program je svjetski priznata tehnologija i informatièkog obrazovanja. ECDL ispiti i diplome priznaju se u preko 120 zemalja svijeta. Bitna razlika od ECDL-a i drugih obrazovnih programa je u tome da se ECDL diploma temelji na toèno definiranoj i iscrpnoj provjeri znanja prema standardnom programu Syllabus 4 te samim time osobi i poslodavcu predstavlja pouzdan pokazatelj informatièke pismenosti. Povijest Koncept raèunalne diplome razvijen je u Finskoj 1994. godine. Europsko udruženje profesionalnih informatièkih društava (CEPIS – Council of European Professional Informatics Societies) prihvatilo je i dalje razvijalo ovaj koncept. CEPIS je neprofitna organizacija koju saèinjava više od 150 000 eksperata iz 36 svjetskih informatièkih društava, a djeluje s ciljem promoviranja visokih informatièkih standarda u svim podruèjima ljudskog djelovanja. CEPIS je 1995. proveo istraživanje o moguænosti primjene raèunalne diplome kao europskog standarda. Pozitivni rezultat istraživanja bili su dovoljan razlog za osnivanje ECDL Fondacije koja je svjetski koordinator za ECDL, a je smještena u Dublinu u Irskoj. Fondacija izdaje licenèna prava za provoðenje koncepta ECDL nacionalnim informatièkim društvima koja na podruèju Europe moraju biti èlanice CEPISa. Program ECDL se provodi u ovlaštenim testnim centrima. ECDL u svijetu Nakon velikog europskog uspjeha, 1999. ECDL je proširen i u svijetu pod nazivom ICDL (International Computer Driving Licence). ECDL i ICDL temelje se na istovjetnom nastavnom programu. ECDL program se provodi u 135 zemalja svijeta i preveden je na 32 svjetska jezika ukljuèujuæi i hrvatski. U svijetu djeluje više od 15.000 testnih centara (u Velikoj Britaniji više od 4000, u Italiji 2800, Irskoj 1100, u Francuskoj 400, Austriji 200, u Maðarskoj 150, u Sloveniji 18. .). Koncept ECDLa podržavaju: Europska komisija, UNESCO, Svjetska banka, vlade Australije, Austrije, Belgije, Egipta, Estonije, Irske, Nizozemske, Norveške, Njemaèke, Maðarske, Švedske, Italije, Jordana, Poljske, …. Do sada je više od 4 milijuna ljudi savladalo ECDL program i zasluženo dobilo Europsku raèunalnu diplomu. ECDL u Hrvatskoj Buduæi da Hrvatska još uvijek nema odreðeni standard za informatièku pismenost te je oèit nerazmjer izmeðu potrebe za korištenjem raèunala i nedostatne osposobljenosti (informatièke nepismenosti) korisnika, Hrvatski informatièki zbor (HIZ), krovna udruga hrvatskih informatièara je pokrenuo i koordinira uvoðenje i primjenu svjetski prihvaæenog sustava provjere informatièkog znanja. HIZ je 30. svibnja, 2003. godine dobio ovlaštenje od strane ECDL Fondacije za provedbu ECDL programa u RH. U Hrvatskoj je do danas osnovano 16 testnih centara. Vlada Republike Hrvatske uvrstila je ECDL u „Operativni plan provedbe programa e-Hrvatska 2007. za 2004. godinu“ koji je donesen u lipnju 2004. Operativnim planom odreðuje se: E-državna uprava "izrada plana za informacijsko obrazovanje službenika i namještenika u državnoj upravi – ECDL" E-obrazovanje "Program obrazovanja nastavnog osoblja osnovnih i srednjih škola za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi (ECDL)" Hrvatska zajednica tehnièke kulture postala je 2004. godine ovlašteni testni centar za ECDL. Kome je namijenjen ECDL? Svakome tko veæ rabi ili æe rabiti kompjuter na poslu i u svakodnevnom životu! Ukratko ECDL je namijenjen svima bez obzira na spol, dob, nacionalnost, obrazovanje ukljuèujuæi i osobe s posebnim potrebama (slijepe, gluhe, osobe s invaliditetom i sl.) Verifikacija digitalne pismenosti putem ECDLa posebno se preporuèuje: • Zaposlenicima svih profesija, na svim razinama hijerarhijske ljestvice • Nezaposlenima koji žele upotpuniti svoje znanje i olakšati traženje posla • Uèenicima i studentima koji zapoèinju graditi svoju profesionalnu karijeru Zašto ECDL? Nositelj Europske raèunalne diplome - ECDL, uživa imidž digitalno pismenog èovjeka 21 stoljeæa. Bez obzira na kojem radnom mjestu radio ili æe raditi ECDL donosi korisniku kompjutera najrasprostranjeniju internacionalno priznatu raèunalnu kvalifikaciju. Polaznicima informatièkih teèaja osigurava meðunarodno ujednaèen nastavni program èija uèinkovitost se mjeri standardiziranim testovima. Europskom informatièkom diplomom uèenici i studenti dokazuju svoje temeljno informatièko obrazovanje. Nezaposlenima olakšava zapošljavanje, zaposlenima pruža moguænost lakšeg napredovanja. ECDL je kvalitetna osnova za daljnje usavršavanje informatièkih znanja i vještina. Tvrtka koja izdvaja znatna sredstva za unapreðenje digitalne pismenosti svojih zaposlenika želi biti sigurna u isplativost investicije. ECDL pruža garanciju ujednaèene razine znanja i vještina korištenja raèunala postojeæih i buduæih zaposlenika Cijena informatièke nepismenosti ili skriveni troškovi informatièke tehnologije Istraživanjem provedenim u Norveškoj utvrðeno je da informatièka nepismenost uzrokuje znatne gubitke koji su nazvani „skriveni troškovi informatièke tehnologije“. Norvežani su mjerodavno utvrdili da prosjeèan korisnik koji rabi raèunalo u svakodnevnom radu tjedno izgubi 2 sata i 51 minutu u traženju pomoæi pri rješavanju problema vezanih za rad s raèunalom. Veæina ispitanika (73%) zatraži pomoæ kolega na poslu, što znaèi da se neželjeni utrošak vremena dvostruko poveæava. Gotovo 50% anketiranih rješavanje raèunalnih problema doživljava kao veliku frustraciju u svakodnevnom poslu, a 45% ispitanika smatra da nije u moguænosti iskoristi potencijal kojeg pružaju raspoloživi programi. Ukratko, tvrtke godišnje izgube 136 radnih sati po svakom korisniku raèunala, što u norveškim prilikama, za poduzeæe s 1000 korisnika raèunala znaèi gubitak od gotovo 4,5 milijuna Eura! Koliko gubi Vaša tvrtka? Istraživanje je 2001. godine provela tvrtka Cap Gemini. Ispitano je 800 zaposlenika raznovrsnih poduzeæa koja imaju više od 10 zaposlenih. Obuhvaæeni su ispitanici u dobi od 31-40 godina, 16% ispitanika bilo je menadžerskog ranga (srednji i viši menadžment), 25% ispitanika radi u tvrtkama s više od 1000 zaposlenika.